CTP PROJEKT d.o.o.
A: Ulica Grge Tuškana 41/II, Zagreb
IBAN: HR5723600001102029633
OIB: 64106410121
© 2025. CTP Projekt d.o.o. | Sva prava pridržana
Za potrebe izgradnje nove (lijeve) tunelske cijevi i rekonstrukcije postojeće (desne) cijevi tunela Učka, na dionici Vranja – Tunel Učka – Portal Kvarner, u sklopu AC Istarski ipsilon – A8, CTP PROJEKT je sudjelovao od 2011. do 2025. na sljedećim projektima:
PROJEKTI VENTILACIJE TUNELA
PROJEKTI VENTILACIJE TUNELSKIH TRAFOSTANICA
PROJEKTI VATRODOJAVE I VATROZAŠTITE
ELABORATI ZAŠTITE OD POŽARA
PRIKAZ MJERA ZAŠTITE OD POŽARA
PLAN ZAŠTITE OD POŽARA
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA
PROGRAMI I IZVJEŠTAJI POŽARNOG ISPITIVANJA
PROJEKTI IZVEDENOG STANJA
PROGRAMI PRIMOPREDAJNIH ISPITIVANJA
Desna cijev tunela Učka je duljine 5062 metara i izgrađena je u vidu jedne tunelske cijevi sa dvosmjernim jednotračnim prometom. Tunel Učka pušten je u promet 1981. godine i do izgradnje tunela Mala Kapela i Sveti rok bio je najduži tunel u Hrvatskoj.
U nastavku samog tunela Učka se na istarskoj strani nalaze i dva kraća jednocjevna tunela sa dvosmjernim jednotračnim prometom. To su tunel Zrinščak I (200 m) i tunel Zrinščak II (50 m).
U tijeku je rekonstrukcija desne cijevi nakon što je u promet puštena nova (lijeva) cijev tunela Učka.
2024. godine završena je izgradnja druge (lijeve) tunelske cijevi duljine 5634 metara koja je vođena približno paralelno sa postojećom. Desna i novoizgrađena lijeva tunelska cijev su međusobno povezane poprečnim prolazima za pješake, poprečnim prolazima za vozila kao i poprečnim prolazima za interventna vozila.
Nakon završetka rekonstrukcije, tunel Učka će u konačnici biti dvocijevni tunel s jednosmjernim prometom u svakoj cijevi, s dvije vozne trake po smjeru. Svi sustavi obje cijevi tunela bit će integrirani u cjelinu. Neki od tih sustava su vatrodojava, ventilacija, dinamička prometna signalizacija itd.
Ovim projektom je izgrađeno ukupno 32,5 km novih cesta, od čega osnovu projekta čini izgradnja mosta, duljine 2,5 km, kao izravne cestovne veze između većeg dijela Hrvatske i južne Dalmacije, koja je neumskim koridorom (širine približno 10 km) odvojena od ostatka Hrvatske.
Projekt je podijeljen na tri faze izgradnje:
Dionica Sparagovići-Doli uključuje tunele Polakovica (1242 m) i Supava (1290 m)
Dionica Duboka – Sparagovići uključuje most Pelješac te tunele Kamenice (499 m) i Debeli Brijeg (2467 m).
CTP Projekt bio je uključen sljedeće projekte:
Tuneli Kamenice, Debeli Brijeg, Polakovica, Supava
Pelješki Most
TUNEL SPLIT
Željeznički urbani tunel duljine 1892 m. Tunel ima jednu tunelsku cijev sa dvokolosiječnim prometom. U tijeku je rekonstrukcija tunela te izgradnja željezničke stanice unutar tunela.
CTP Projekt je izradio sljedeće projekte:
REKONSTRUKCIJA ŽELJEZNIČKOG KOLODVORA RIJEKA BRAJDICA I KONTEJNERSKOG TERMINALA BRAJDICA
Projekt se odvijao u 3 etape:
CTP Projekt je izradio sljedeće projekte:
CTP Projekt bio je uključen u sljedeće projekte:
Dionica: KRIŽEVCI-KOPRIVNICA-DRŽAVNA GRANICA
Dionica Križevci – Koprivnica – državna granica (42,6 km) sastavni je dio glavne željezničke koridorske pruge za međunarodni promet M201 DG – Botovo – Dugo Selo na koridoru RH2 te je ujedno dio dionice Rijeka – Zagreb – Budimpešta na Mediteranskome koridoru. Projektom se izvode radovi na dogradnji drugoga kolosijeka i rekonstrukciji postojećega kolosijeka od Križevaca do mađarske granice. Omogućit će se postizanje brzine vlakova do 160 km/h.
CTP Projekt bio je uključen u izradu Elaborata zaštite od požara (2014) za predmetnu dionicu.
Dionica: HRVATSKI LESKOVAC-KARLOVAC
Dionica Hrvatski Leskovac – Karlovac (44,0 km) sastavni je dio glavne koridorske željezničke pruge za međunarodni promet M202 Zagreb GK – Rijeka na koridoru RH2 te je ujedno dio dionice Rijeka – Zagreb – Budimpešta na Mediteranskome koridoru. Provedbom radova dionica Hrvatski Leskovac – Karlovac će biti osposobljena za najveću dopuštenu brzinu od 160 km/h.
Sadašnja jednokolosiječna elektrificirana pruga provedbom Projekta postat će dvokolosiječna. Također će se povećati konkurentnost luke Rijeka putem poboljšanja njezine prometne povezanosti s tržištima srednje Europe. Isto tako, Projekt će doprinijeti unaprjeđenju prigradskog prijevoza gradova Zagreba i Karlovca.
CTP Projekt je izradio sljedeće projekte:
Omiška obilaznica je dio projekta multimodalne platforme splitske aglomeracije i jedan od najvećih infrastrukturnih objekata u Splitsko-dalmatinskoj županiji, ukupne vrijednosti od 90 milijuna eura.
Projekti izgradnje obilaznice Omiša su obuhvaćali izgradnju novih cesta ukupne dužine 3,7 km, izgradnji novog tunela „Komorjak sjever“ u dužini od 600 m, tunela Omiš dužine 1470 m, tunela Brzet u dužini od 220 m, kao i izgradnji mosta preko rijeke Cetine u dužini od 225 metara.
Planiran je nastavak dionice prema Dugom Ratu te nastavak radova na tunelu Komorjak. U nastavku dionice nalaze se još tuneli Ljut 1 i Ljut 2 te tunel Dugi Rat duljine 852 m. Do izgradnje dionice državne ceste DC8 Stobreč – Dugi Rat – Omiš, u funkciji će biti odvojak tunela „Komorjak sjever“, dok se ne izgradi poddionica od km 15+800 do km 17+005,50, te dok se ista ne poveže s državnom cestom DC8 i na taj način se ostvari prometna cjelina.
Po puštanju u promet poddionice od km 15+800 do km 17+005,50, odvojak tunela „Komorjak sjever“ kao i dio državne ceste do državne ceste DC70 više neće biti u prometnoj funkciji već će služiti isključivo za potrebe održavanja, kao evakuacijski izlaz u slučaju incidentnih situacija te kao moguć pristupni pravac za vatrogasnu intervenciju.
ALGORITMI POŽARNIH SCENARIJA (2009)
ELABORATI ZAŠTITE OD POŽARA (2012-2021)
PROJEKT VENTILACIJE TUNELA (2013-2024)
PROJEKT VENTILACIJE TUNELSKE TRAFOSTANICE (2019-2023)
PROJEKTI VATRODOJAVE I VATROZAŠTITE (2013-2023)
STUDIJE UGROŽENOSTI OD POŽARA (2018-2023)
ANALIZA RIZIKA PRIJEVOZA OPASNIH TERETA (2018)
PRIKAZ SVIH PRIMIJENJENIH MJERA ZAŠTITE OD POŽARA (2024)
PROGRAMI I IZVJEŠTAJI POŽARNIH ISPITIVANJA (2024)
Autocesta Bar – Boljare je autocesta u Crnoj Gori, dio autoceste Beograd – Bar. Planirana dužina je 165 km, a autocesta će imati 48 tunela te 107 mostova i vijadukata. Enormni troškovi izgradnje rezultat su planinskog terena na većini planirane dionice. Izgradnja ove autoceste od strateškog je značaja za Crnu Goru.
Autocesta će ići dionicom kroz Berane, Andrijevicu, Mateševo, Smokovac, pored Podgorice, sve do Bara. Autocesta je dizajnirana da poveže luku Bar na crnogorskoj jadranskoj obali sa susjednom Srbijom.
CTP Projekt bio je uključen u projekt 2017. godine za 15 tunela.
PROJEKT VENTILACIJE TUNELA
PROJEKTI VATRODOJAVE I VATROZAŠTITE
ELABORATI ZAŠTITE OD POŽARA
PROJEKTANTSKO MIŠLJENJE - OCJENA VATROOTPORNOSTI BETONSKOG KABELSKOG KANALA U TUNELIMA NA AC BAR - BOLJARE
Tunel Mala Kapela najduži je cestovni tunel u Hrvatskoj, na autocesti A1. Nalazi se u predjelu između sela Jezerane i Modruš između izlaza za Ogulin i za Brinje na autocesti A1.
Tunel ima dvije cijevi koje su međusobno razmaknute 25 metara. Cijevi ovog tunela su različitih dužina, jedna je duga 5780 metara a druga 5821 metar. Zapadna cijev tunela puštena je u promet 15. lipnja 2005. godine. Istočna cijev u promet je puštena 30. svibnja 2009.
Obje tunelske cijevi su opremljene ventilacijom, potpunom svjetlosnom i znakovnom signalizacijom, izlazima u slučaju nužde, proširenjima za zaustavljanje u slučaju nužde a same cijevi su na više mjesta povezane manjim prolazima u slučaju da jedna od cijevi bude blokirana, od tih prolaza 6 je za vozila a 14 je pješačkih.
CTP Projekt bio je uključen u sljedeće projekte:
PROJEKTI VENTILACIJE TUNELA
PROJEKTI VATRODOJAVE
PROGRAMI I IZVJEŠTAJI POŽARNOG ISPITIVANJA
ELABORAT ZAŠTITE OD POŽARA
Tunel Sveti Rok je cestovni tunel u Lici, na autocesti A1 od Zagreba do Dubrovnika. Dugačak je 5679 m, odnosno 5670 m (lijeva i desna cijev), prolazi kroz Velebit između naselja Sveti Rok (sa sjeverne strane, po njemu je i dobio ime) i Maslenice (s južne strane). Zapadna cijev tunela otvorena je 2003. godine, dok je istočna otvorena 30. svibnja 2009.
CTP Projekt bio je uključen u sljedeće projekte:
PROJEKTI VENTILACIJE TUNELA
PROJEKTI VATRODOJAVE
PROGRAMI I IZVJEŠTAJI POŽARNOG ISPITIVANJA
ELABORAT ZAŠTITE OD POŽARA
Tunel je dugačak 4248 m, ima kolnik od 7,7 m i servisnu cijev sa zapadne strane dugu 4255,62 m. Tunel se nalazi na trasi državna cesta D76. Prolazi kroz Biokovo između naselja Bast u općini Baška Voda (s južne strane) i Rastovac u općini Zagvozd (sa sjeverne strane).
Nazvan je po istoimenom biokovskom vrhu podno kojeg se nalazi. Radi se o četvrtom po duljini tunelu u Hrvatskoj, ali je po nadsloju od 1336,5 m, odnosno visini stijena od tunelske cijevi do vrha planine, prvi cestovni tunel u Europi u krškom masivu. Gradnja tunela počela je 25. ožujka 2008. godine sa sjeverne strane. Tunel je probijen 21. siječnja 2010. godine.
CTP Projekt bio je uključen u sljedeće projekte:
PROJEKTI VENTILACIJE TUNELA
PROJEKTI VATRODOJAVE
PROGRAMI I IZVJEŠTAJI POŽARNOG ISPITIVANJA
ELABORAT ZAŠTITE OD POŽARA
STUDIJA UGROŽENOSTI OD POŽARA
PROJEKT VENTILACIJE TRAFO-STANICE U POPREČNIM PROLAZIMA ZA VOZILA
ELEKTRO PROJEKT - VRATA U POPREČNIM PROLAZIMA ZA INTERVENTNA VOZILA I U SERVISNOM TUNELU
PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA I TEHNOLOŠKE EKSLOZIJE
PLAN ZAŠTITE OD POŽARA
REVIZIJA - PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA I TEHNOLOŠKE EKSPLOZIJE
REVIZIJA - PLAN ZAŠTITE OD POŽARA
REVIZIJA ANALIZE OPASNIH TERETA (DG-QRAM)
Dionica je spojna cesta u Republici Sloveniji. Na spomenutoj dionici nalaze se 3 tunela, Kozarica, Kameno i Brezovje. Kameno je najdulji od 3 tunela sa 650 m i radi se o ukopanom tunelu kvadratnog presjeka.
CTP Projekt bio je uključen u sljedeće projekte:
ANALIZA RIZIKA
SUSTAV VENTILACIJE
STUDIJA UGROŽENOSTI OD POŽARA
RADNI I SIGURNOSNI SUSTAVI TUNELA
Koridor Vc je multimodalni (cestovni i željeznički) transportni koridor koji povezuje Mađarsku, Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu na potezu Budimpešta – Osijek – Sarajevo – Ploče.
U Bosni i Hercegovini autocesta na Koridoru Vc od sjeverne granice s Republikom Hrvatskom pruža se pravcem: Svilaj – Odžak – Modriča – Doboj – Zenica – Kakanj – Visoko – Sarajevo – Konjic – Mostar – Čapljina – južna granica s Republikom Hrvatskom, u mjestu Bijača. Koridor Vc poboljšava povezanost Bosne i Hercegovine sa susjednim zemljama i unapređuje potencijale za ekonomski razvoj.
Projekt ima snažnu podršku Vlade FBiH, a očekuje se da će omogućiti bolju integraciju zemlje u europske ekonomske i društvene strukture. Izgradnja autoceste koja povezuje Srednju Europu s Jadranskim morem započela je izgradnjom autoceste Zenica – Sarajevo davne 1975. godine.
TUNEL GOLUBINJA
TUNEL HRANJEN
TUNEL ZENICA
TUNEL ŠUNJA GLAVA– Vatrodojava i vatrozaštita
TUNEL KVANJ– Ventilacija, vatrodojava i vatrozaštita
TUNEL KIČIN - Vatrodojava i vatrozaštita
TUNEL GORICA - Vatrodojava i vatrozaštita
TUNEL DEBELO BRDO - Ventilacija, vatrodojava i vatrozaštita
TUNEL ROŽNI KUCI - Ventilacija, vatrodojava i vatrozaštita
TUNEL KOMIĆ - Vatrodojava i vatrozaštita
COKP – MOSTAR SJEVER - Centralni nadzorni sustav vatrodojave
TUNEL KOČINE - Ventilacija, vatrodojava i vatrozaštita
TUNEL SAMAC - Ventilacija, vatrodojava i vatrozaštita
TUNEL OŠTRI RAT - Ventilacija, vatrodojava i vatrozaštita
COKP – ZVIRIĆI - Centralni nadzorni sustav vatrodojave
TUNEL 1. MART:
Revizija operativne strategije upravljanja sustavom ventilacije cestovnih tunela na A1
TUNEL BIJELA VLAKA - Vatrodojava i vatrozaštita
